Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježničke potvrde).
Obavezno ponesite važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, budući su to isprave na temelju kojih javni bilježnici utvrđuju identitet stranaka kod obavljanja službenih radnji.
Nagrada i naknada troškova javnog bilježnika za obavljanje službenih javnobilježničkih radnji određena je Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi. Nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda kod provođenja ostavinskog postupka propisana je Pravilnikom o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku, dok je visina nagrada i naknade javnog bilježnika za provođenje određenih radnji u ovršnom postupku određena Pravilnikom o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku. Svi navedeni Pravilnici mogu se pronaći na mrežnim stranicama Komore
U Republici Hrvatskoj javni bilježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama Zakona o nasljeđivanju. Nadzor nad radom javnog bilježnika kao sudskog povjerenika obavlja sud koji mu je povjerio posao.
U ostavinskom postupku stranke ne mogu mijenjati nadležnost suda (čl. 179. ZN), pa tako ne mogu niti birati javnog bilježnika kao povjerenika suda. Javni bilježnik kao povjerenik suda provodi ostavinske postupke u predmetima koje mu dostavlja mjesno nadležan sud, a taj sud pak povjerava provođenje ostavinske rasprave onim javnim bilježnicima čije je službeno područje na području mjesne nadležnosti tog općinskog suda. Kada na području suda imaju svoja sjedišta više javnih bilježnika, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog bilježnika.
U Hrvatski upisnik oporuka evidentira se činjenica da je sastavljena, pohranjena, te proglašena neka oporuka. Evidencija oporuke u Hrvatski upisnik oporuka nije obavezan, što znači da činjenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatski upisnik oporuka ne šteti njezinoj valjanosti. Hrvatski upisnik oporuka je javni registar kojeg vodi Hrvatska javnobilježnička komora i pristup kojem elektronskim putem imaju svi javni bilježnici, te općinski sudovi. Podaci iz Hrvatskog upisnika oporuka se ne mogu prije oporučiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio. U Hrvatski upisnik oporuka na zahtjev oporučitelja podatke dostavljaju tijela navedena Pravilnikom o Hrvatskom upisniku oporuka (oporučitelj, javni bilježnici, sudovi). Pravilnik o Hrvatskom upisniku oporuka kojim je propisan postupak upisa u HUO nalazi se na mrežnim stranicama Komore.
Daljnje postupanje javnog bilježnika u ostavinskom postupku ovisi o tome je li među nasljednicima došlo do spora oko ostavinske imovine ili ne. Ukoliko je između nasljednika došlo do spora oko nekih činjenica o kojima ovisi pravo nasljedstvo, ili do spora oko spora o pravu na zapis ili nekog druga prava na ostavinu, ili do spora oko sastava ostavinske imovine, javni bilježnike će u zapisniku s ostavinske rasprave konstatirati u čemu je spor, uzeti potrebne izjave nasljednika glede toga, te vratiti spis nadležnom sudu (čl. 244. st. 2. ZN).
Javni bilježnik za svoj rad u ostavinskom postupku ima pravo na nagradu i naknadu troškova sukladno odredbi čl. 251. i 252. ZN, te sukladno odredbama Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Narodne novine br. 135/03).
To je postupak u kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
Javnim bilježnicima se povjerava posao određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, obavljanje dostave rješenja o ovrsi, stavljanje potvrda pravomoćnosti i ovršnosti na rješenja o ovrsi, te upućivanje predmeta nadležnom sudu kada je to zakonom predviđeno, a to su slučajevi: dostave predmeta u slučaju kada se ocijeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten, uredan ili osnovan, u slučaju podnošenja prigovora protiv rješenja o ovrsi, te povodom prijedloga stranaka.
Za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.
Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog bilježnika, nadležan je javni bilježnik koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.
Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, kao što je gore navedeno, sud će prijedlog odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku.
Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika u provođenju radnji u ovršnom postupku, za potvrdu – solemnizaciju: izjave o suglasnosti dužnika po pristanku dužnika radi naplate tražbine vjerovnika na plaći odnosno drugim novčanim primanjima, izjave o suglasnosti dužnika radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljenom svih računa kod banaka (zadužnica) i izjave o suglasnosti radi naplate tražbine čiji ce iznos biti naknadno upisan u ispravi zapljene svih njegovih računa kod banaka (bjanko zadužnica), te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika određuje se Pravilnikom o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koji se nalazi na mrežnim stranicama Komore.
Solemnizacija je postupak potvrđivanja privatnih isprava kod javnog bilježnika. Sudionici u pravnom poslu za kojeg nije predviđena obvezatna forma javnobilježničkog akta, mogu zatražiti od javnog bilježnika da potvrdi njihove privatne isprave o tom poslu. Tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a uz ispunjene pretpostavaka određenih u sadržaju ima i snagu ovršne isprave.
Kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili stavila svoj rukoznak na njega, odnosno da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred javnim bilježnikom priznala kao svoj.
Bitno je istaknuti da kod ovjere potpisa javni bilježnici ne ispituje sadržajnu valjanost isprave, te ne ispituju da li su sudionici ovlašteni na dotični pravni posao, npr. dali ugovor o kupoprodaji nekretnine ima sve elemente koji su bitni za uknjižbu nekretnine u zemljišne knjige. Javni bilježnik naprotiv samo potvrđuje da je određena osoba pred njim potpisala ispravu ili priznala potpis ili rukoznak na pismenu. U slučaju da stranka želi da javni bilježnik provjeri sadržajnu valjanost isprave (npr. ugovora o kupoprodaji) mora zahtijevati od javnog bilježnika da sastavi ispravu u obliku javnobilježničkog akta ili da privatnu ispravu koju je stranka predočila potvrdi (solemnizira).